ПРАТИТЕ УДРУЖЕЊЕ ВРАЊАНАЦА НА:

Tri najznačajnije Svetosavske nagrade otišle vranjskoj gimnaziji

Nagrada Sveti Sava, za najbolju ustanovu u oblasti vaspitno-obrazovnog rada za 2022. godinu u Vranju, biće dodeljena Gimnaziji Bora Stanković na svečanosti 26. januara u Vranju.

Najbolja profesorka je Divna Pešić iz ove škole, a najbolji đak – srednjoškolac, takođe gimnazijalac Bogdan Milenković.

Na sednici Organizacionog odbora manifestacije u četvrtak donete su i ostale odluke o nagradama koje nose ime Svetog Save, a uoči prredstojeće SVetosavske nedelje koja će početi 21. januara.

Za najboljeg vaspitača ili stručnog saradnika za 2022. godinu proglašena je Ana Kitanović, vaspitačica vrtića Dečja radost.

Najbolji učitelj je Saša Mitrović iz OŠ Svetozar Marković, dok je nagrada za najboljeg veroučitelja – katihetu dodeljena Biljani Stanimirović iz OŠ Radoje Domanović.

Prema odluci Komisije i Odbora za najboljeg nastavnika predmetne nastave osnovne škole izabrana je Danijela Petković, nastavnica biologije OŠ 1. maj u Vrtogošu.

Za najboljeg đaka osnovne škole u 2022. godini izabran je Andrej Jović, učenik OŠ Branko Radičević.

Nagrada za najboljeg studenta prvog stepena osnovnih akademskih ili osnovnih strukovnih studija fakulteta ili više škole za 2022. godinu odlazi u ruke Aleksandre Stojković, studentkinje Medicinskog fakulteta u Nišu.

Svečana dodela nagrada biće organizovana u četvrtak 26. јanuara, na Svetosavskoj akademiji u Pozorištu Bora Stanković.

Објављено под Некатегоризовано | Коментари су искључени на Tri najznačajnije Svetosavske nagrade otišle vranjskoj gimnaziji

Раде Радивојевић добитник Вукове награде

Познати су добитници Вукове награде за 2022. годину, признања које по традицији додељује Културно-просветна заједница Србије, 59. пут заредом.

Вукова наргада

Жири који је радио у саставу: др Дарко Танасковић, Зоран Гутовић, др Урош Дојчиновић, Бора Дугић, Селимир Радуловић, др Елизабета Ристановић, Радован Мића Трнавац и Живорад Ајдачић, међу 84 кандидата одлучио је да награду добије десет истакнутих личности из сфере науке, културе, просвете, уметности.

Mеђу лауреатима су: др Војислав Андрић, доктор методике математике (Ваљево), др Миливоје Р. Јовановић, књижевник (Ниш), Луне Левајац, књижевник и културни посленик (Чачак), др Лидија Неранџић Чанда, професорка српског језика и књижевности (Сомбор). Награду ће добити и Павле Поповић, сликар (Краљево), Радивоје Раде Радивојевић, композитор, Живојин Ракочевић, књижевник и публициста (Грачаница), Ђорђе Сибиновић, писац, сценариста и композитор, др Момчило Спасојевић Челинац, књижевник (Република Српска), и Зоран Стаматовић, дугогодишњи директор Народног позоришта у Ужицу.

OVO JE KRUNA MOJE KARIJERE: Rade Radivojević dobitnik nagrade Udruženja ...
Добитник Вукове наргаде председник УКС Раде Радивојевић

Награде ће бити уручене почетком фебруара 2023. у Председништву Србије.

Чланови Завичајног удружења Врањанаца у Београду „Жуто цвеће“ најсрдачније честитају добијање престижне награде нашем члану и великом пријатељу Радету !

Објављено под Некатегоризовано | Коментари су искључени на Раде Радивојевић добитник Вукове награде

Врањанка Татјана Милосављевић доктор лингвистичких наука

Врањански дијалект није сметао Татјан Милосављевић да постане докрор лингвистичких наука, магистар у области усвајања страних језика, лектор, преводилац

Објављено под Некатегоризовано | Коментари су искључени на Врањанка Татјана Милосављевић доктор лингвистичких наука

СРЕЋАН БОЖИЋ И НОВА 2023. ГОДИНА !

Члановима Завичајног удружења Врањанаца у Београду „Жуто цвеће“ и свим љубитељима врањског мерака и традиције, Управни одбор и председник Проф. др Драган Микић честитају наступајуће божићне и новогодишње празнике са жељама за добро здравље, срећу и успехе на свим пољима !

Објављено под Некатегоризовано | Коментари су искључени на СРЕЋАН БОЖИЋ И НОВА 2023. ГОДИНА !

USPEH SRPSKIH INŽENJERA: Bračni par Stamenković deo je tima u projektu i izgradnji hrama u Moskvi!

USPEŠNI VRANJANCI

Srpski inženjeri deo tima u projektu i izgradnji hrama u Moskvi. Inženjeri građevine, bračni par Slađana i Zoran Stamenković iz Vranja, zajedno sa svojim ruskim kolegama učestvuju u izgradnji pravoslavnog hrama u prestonici Rusije.

Hram, Srbija, Moskva
Slađana i Zoran Stamenković

Građevinom se bave dugi niz godina. Svoj rad započeli su u Srbiji, a nastavili u Moskvi. Oni su deo tima po čijem projektu se uveliko gradi pravoslavni hram u Moskvi. Hram Prepodobnogo „Aleksija čeloveka božija v Krilatskom“ u Moskvi je hram koji će biti izgrađen na prestižnom mestu Rubljovskog šosea . Hram će biti ne samo arhitektonsko velelpni objekat, on će biti i socio-kulturni centar sa obrazovnim karakterom, ističu u ekskluzivnoj izjavi za Kurir srpski graditelji.

Poziv ruskih kolega da učestvuju u projektovanju i proračunu konstrukcije hrama za ovaj bračni par je ujedno priznanje za stručnost i dugogodišnji rad u arhitektonsko-građevinskoj delatnosti.

„Ovo je velika čast za nas i naše kolege koju smo dobili samim učešćem u projektovanju i proračunu noseće armirano betonske konstrukcije hrama . Sam hram će biti obložen prirodnim kamenom bele boje , krov iz krovnog bakra , ikone od mozaika, a krstovi pozlaćeni. Ovim našim učešćem ne samo što dokazujemo našu profesinalnost u arhitektonsko-građevinskoj delatnosti nego i učvršćujemo našu duhovnu vezu sa bratskim Ruskim narodom , navode za Kurir diplomirani inženjeri građevine, projektanti Slađana i Zoran.

Objašnjavaju da je hram u početnoj fazi gradnje , iskopana je temeljna jama i ove nedelje se priprema betoniranje temeljne ploče. Hram će se graditi i na dobrovoljnom ulaganju svih građana koji mogu da daju doprinos njegovoj realizaciji.

hram, Moskva
3 D projekcija hrama u Krilatskom

„Ovaj potrebni objekat na toj prestižnoj teritoriji Moskve služiće duhovnom prosvećenju i bogosluženju pravoslavnih naroda , među kojima je i naš Srbski narod. Hram će biti ne samo arhitektonsko velelpni objekat , on će biti i socio-kulturni centar sa obrazovnim karakterom.

Teritorija oko hrama će biti ozelenjena i pripremljenja za šetnje i tihi duhovni i umni odmor , za uspostavljanje ravnoteže duha i tela“, navode srpski inženjeri građevine Slađana i Zoran Stamenković.

Bračni par Stamenković preko 25 godina živi i radi u Moskvi. Prema projektima vranjskih inženjera izgrađeni su brojni objekti u Moskvi, ali i širom Rusije. Slađana i Zoran skoro tri decenije svojim stručnim radom doprinose izgradnji objekata u Moskvi, ali i širom prijateljske Rusije. Izgradnja pravoslavnog hrama posebna je čast za njih.

„Samim učešćem u realizaciji projekta hrama meni je ukazana velika čast.To je za mene moj profesionalni rad spojen mojom duhovnošću“,kaže diplomirani inženjer građevine Slađana Stamenković.

Danas je hram u završnoj fazi izgradnje

Kurir.rs/T.S..


Објављено под Некатегоризовано | Коментари су искључени на USPEH SRPSKIH INŽENJERA: Bračni par Stamenković deo je tima u projektu i izgradnji hrama u Moskvi!

Kulturno-prosvetna zajednica Srbije dodelila 53 „Zlatne značke“: Među nagrađenima i Čeda Marković

Kulturno-prosvetna zajednica Srbije danas je svečano dodelila tradicionalnu nagradu Zlatna značka u Narodnom pozorištu u Beogradu za dugogodišnji doprinos razvijanju kulturnih delatnosti – za nesebičan, predan i dugotrajan rad

Učesnici današnje svečanosti

Svake godine Kulturno-prosvetna zajednica (KPZ) Srbije tradicionalno dodeljuje Zlatnu značku, a stručni žiri je ovog puta radio u sastavu Živorad Ajdačić (predsednik) i članovi: Božica Velousis – književnica, Miroljub Filipović Filimir – likovni umetnik, prof. dr Uroš Dojčinović – muzički umetnik i Marija Bišof – urednik.

Nagrada se sastoji od pozlaćene značke i povelje grafičkog lista.
Medju dobitnima su i istaknuti umetnici, stvaraoci i kulturni aktivisti iz Srbije i dijaspore, čime je još jednom potvrdjen jedinstven kulturni i duhovni prostor svih Srba, ma gde god da oni danas žive.

Čedomir Marković prima značku i povelju

Nagradu su, pored ostalih kulturno-umetničkih poslenika, primili i TV novinar, urednik, slikar Radovan Lazarević (Mionica), vokalni solista Čedomir Marković (Beograd), kompozitor i muzičar Miloš Miša Mijatović (Beograd), slikar i dizajner Jelena Milošević, rodom iz Beograda, književnik iz Crne Gore – Veselin Mišnić, beogradski kantautor Aleksa Nedeljković, književnik i aforističar Vera Pavić (Gornji Milanovac), muzički umetnik guslar.

Čedomir Marković sa zasluženim priznanjima

Zavičajno udruženje Vranjanaca u Beogradu „Žuto cveće“ najsrdačnije čestita našem istaknutom članu Čedi Markoviću na dodeljenom uglednom priznanju !

Објављено под Некатегоризовано | Коментари су искључени на Kulturno-prosvetna zajednica Srbije dodelila 53 „Zlatne značke“: Među nagrađenima i Čeda Marković

In memoriam: Slobodan Cobi Jovanović (1947 – 2022)

Slobodan Cobi Jovanović, poznati interpretator vranjske gradske pesme i izvornih narodnih pesama, preminuo je u ponedeljak uveče u Nišu u 76. godini, posle kraće bolesti.

Početna
Slobodan Jovanović

Rođen je 1947. godine u Lapovu.

Završio je učiteljsku školu, a potom studirao Muzičku akademiju u Skoplju.

Rano je počeo da se bavi pevanjem izvornih i komponovanih pesama.

Slobodan Cobi Jovanović negovao je opus starih, kroz vreme potvrđenih pesama vranjskog područja, trudeći se da ih izvodi vrlo izražajno, sa dikcijom koja odgovara vranjskom dijalektu.

Jedan je od retkih Vranjanaca danas (iz rodnog grada u Šumadiji prešao je, već sa pet godina, u očevo Vranje) koji nosi duh autentičnosti, a on je lično rado isticao da je bio dobar prijatelj sa Stanišom Stošićem i da ga je upravo Staniša nagovorio da se, osim harmonikom, bavi i pevanjem.

Dragi naš Cobi i harmonika od koje se nije odvajao

Cobi je bio riznica vranjske pesme i znanja o istoj.

Za Trajni arhiv Radio Beograda snimio je šest vranjskih pesama u pratnji Narodnog orkestra pod upravom Radeta Jašarevića.

Bio je dugogodišnji rukovodilac orkestra PKV Jimko.

U serijalu Šljivik RTS-a 2013. godine osvojio je drugu nagradu u kategoriji vokalnih solista.

Bio je uzor, pa i učitelj mlađima, kao na primer Ivani Tasić Mitić, Tijani Vučković i Milošu Ristiću.

Vreme i mesto sahrane biće naknadno saopšteno.

Објављено под Некатегоризовано | Коментари су искључени на In memoriam: Slobodan Cobi Jovanović (1947 – 2022)

In memoriam: Zoran Stošič Vranjski (1936 – 2022)

Početna

Zoran Stošić Vranjski, čuveni slikar iz Vranja, koji je dobar deo svog života i karijere proveo u Somboru, preminuo je u sredu 21. decembra u 87. godini.

Zoran Stošić Vranjski rođen je u Vranju 1936. godine.

Slikarske studije završio je u Beogradu na Višoj pedagoškoj školi (slikarski odsek u klasi prof. Ante Abramovića).

Prvu samostalnu izložbu imao je u Vranju 1955. godine.

Samostalno je izlagao više od 120 puta.

Bio je član udruženja likovnih umetnika Srbije i Vojvodine od 1967, Udruženja književnika Srbije i Društva književnika Vojvodine, kao i redovan član Matice Srpske.

Legati Zorana Stošića Vranjskog od 1992. postoje u Narodnom muzeju u Vranju (više od 600 slika) i Gradskom muzeju u Somboru (oko 150 dela), o njemu ima preko 600 objavljenih bibliografskih jedinica u zemlji i inostranstvu.

Monografija posvećena ovom slikaru „Kosmičko ogledalo Zorana Stošića Vranjskog“ objavljena je 1993, sa tekstom Miloša Arsića, a Miloš Jeftić je 1997. objavio knjigu „Kosmosi Zorana Stošića Vranjskog“.

Bavio se crtežom, akvarelom i kolažom.

Zoran Stošić Vranjski je bio slikar veoma prepoznatljivog i visoko kotiranog opusa (uljano slikarstvo, crtež, akvarel, pastel i kolaž).

Mnogo puta je bio nagrađivan za svoj umetnički rad i više od šest decenija bio je prisutan na domaćoj i međunarodnoj likovnoj sceni.

Izlagao je u svim najvažnijim gradovima, paviljonima i galerijama u zemlji, ali i u Lusaki, Bolcanu, Minhenu, Parizu, Santandreji, Budimpešti, Ksantiju, Baji, Skoplju, Zagrebu, Sarajevu, Osijeku, Vinkovcima, Bitolju.

Kolektivnih nastupa ima preko 600.

Zoran Stošić Vranjski biće sahranjen u petak u Somboru.

Објављено под Некатегоризовано | Коментари су искључени на In memoriam: Zoran Stošič Vranjski (1936 – 2022)

Одржана 24. седница Управног одбора удружења „Жуто цвеће“

24. редовна седница УО одржана је 12.12.2022. у Дому Војске Србије 



Објављено под Некатегоризовано | Коментари су искључени на Одржана 24. седница Управног одбора удружења „Жуто цвеће“

Бело Ленче и Миле Пиле

Историја легендране песме „Отвори ми, бело Ленче, вратанца“

Објављено под Некатегоризовано | Коментари су искључени на Бело Ленче и Миле Пиле